Rodno- uvjetovano nasilje

Pojam rodno- uvjetovano nasilje može se koristiti da bi se opisao bilo koji oblik nasilja – fizičkog, seksualnog, psihološkog, ekonomskog ili sociokulturalnog – koje ima negativan učinak na fizičko ili mentalno zdravlje, razvoj i identitet osobe, i koje je posljedica rodno uzrokovane nejednakosti, koje iskorištavaju razlike između muškaraca i žena, među muškarcima i među ženama.   
 
Nasilje nad ženama je strukturalna i globalna pojava koja ne poznaje društvene, gospodarske ili nacionalne granice. Radi se ozbiljnom kršenju ljudskih prava koje se i dalje uglavnom ne sankcionira. Svaki dan žene se u Europi psihički i tjelesno zlostavljaju u „sigurnosti“ svojih domova, uhode, uznemiravaju, siluju, sakate, obitelj ih primorava na sklapanje brakova ili se steriliziraju protiv svoje volje. Primjeri nasilja nad ženama su bezbrojni, kao i njegove žrtve. Nacionalna i europska istraživanja i kampanje podizanja svijesti pokazali su koliko su nasilje u obitelji i seksualno nasilje rasprostranjeni. Otkrića do kojih je došao pokret ‘#MeToo’ širom Europe ukazala su na razmjere seksualnog zlostavljanja žena te koliko je ženama teško govoriti o takvom nasilju. Mnoge žene se previše boje ili srame potražiti pomoć, ponekad plaćajući šutnju svojim životom. One koje progovore, drugi ne čuju uvijek. Nasilje u obitelji je još jedan čest oblik nasilja kojim su uglavnom pogođene žene, djeca, stariji i, rjeđe, muškarci. Mali je broj počinitelja protiv kojih se vodi sudski postupak, a još manji broj biva osuđen.   
 Vijeće Europe je usvojilo Konvenciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) koja definira rodno-uvjetovano nasilje kao "nasilje koje je usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. Razlikuje se od ostalih vrsta nasilja po tome što je žrtvin rod primaran motiv za djela nasilja. Drugim riječima, rodno utemeljeno nasilje odnosi se na svaku štetu počinjenu protiv žene, a koja je i uzrok i rezultat nejednakih odnosa moći na temelju razlika između žena i muškaraca koji vode do podređenog statusa žene i u privatnoj i u javnoj sferi. Ova vrsta nasilja duboko je ukorijenjena u društvenim i kulturnim strukturama, normama i vrijednostima koje vladaju društvom te se obično nastavlja zahvaljujući kulturi poricanja i šutnje".  

Rodno uvjetovano nasilje može pogađati i muškarce. Primjerice, dječaci i muškarci koji ne pokazuju tradicionalne „muške osobine“ i ne ponašaju se u skladu sa stereotipnom muškom rodnom ulogom doživljavaju različite oblike nasilja. Fizičkom i verbalnom nasilju su često izložene i homoseksualne osobe. Međutim, rodno uvjetovano nasilje više pogađa djevojke i žene i zato se često govori o nasilju protiv žena (Vijeće Europe, 2009). U svakom slučaju, rodno uvjetovano nasilje predstavlja ozbiljnu prepreku postizanju jednakosti žena i muškaraca i predstavlja kršenje ljudskih prava. Rodno uvjetovano nasilje postoji u svim zemljama, bez obzira na kulturu, klasu, stupanj obrazovanja, nacionalnost i porijeklo. Primjerice, statistike (FRA, 2014a) pokazuju da skoro četiri od 10 žena u EU svakodnevno doživljava nasilje u svom domu ili izvan njega.

U članku 1. Deklaracije o eliminaciji nasilja protiv žena (UN, 1993.) nasilje protiv žena je definirano kao "svaki čin nasilja na osnovi razlike u spolovima koji rezultira u fizičkom, seksualnom ili psihološkom ozljeđivanju ili zlostavljanju žena, uključujući i prijetnje, prinudu ili namjerno lišavanje slobode, koje se može pojaviti u privatnom ili društvenom životu".

 

Kad se govori o rodno-uvjetovanom nasilju uvriježeni su neki mitovi, odnosno netočna uvjerenja i predodžbe o različitim oblicima RUN. U nastavku donosimo samo neke od njih: 

MIT: Alkohol, zloupotreba droga i ekonomska nesigurnost su uzrok obiteljskog nasilja.

ČINJENICA: To nije glavni razlog jer nasilje se javlja i kada ti faktori ne postoje. Velik je postotak onih koji piju a nisu fizički nasilni. Nasilne osobe su nasilne bile pijane ili trijezne. Nažalost, društveno je prihvatljivo okriviti alkohol ili drogu za takvo ponašanje.

MIT: Seksualni odnos sa ženom / djevojkom, ako ona to ne želi, ipak nije silovanje. ČINJENICA: Prisiljavanje žene na seksualni odnos protiv njene volje je silovanje

MIT: Silovatelji su nepoznati manijaci u mračnim ulicama. ČINJENICA : Vrlo često silovatelji su osobe poznate žrtvi, odnosno prijatelji, rođaci, poznanici ili susjedi. Silovanje se često događa u kući i unaprijed je planirano.

MIT: Samo mlade i privlačne djevojke budu silovane. ČINJENICA: Sve žene mogu biti meta silovatelja bez obzira na godine, nacionalnost, boju kože, obrazovanje, vjeru, zaposlenje, fizički izgled. Žrtve silovanja bile su i 15-mjesečno dijete i žena od 90 godina.

MIT: Žena koja nije vikala ili pružala otpor nije mogla biti silovana. ČINJENICA: Mnoge žene koje su bile silovane nisu vikale ili se opirale, prvenstveno iz straha. Istraživanja pokazuju da samo 10% osoba koje su bile napadnute ili opljačkane (većinom muškarci) stvarno pružaju otpor napadačima. Zašto bi društvo očekivalo nešto više od osoba koje su preživjele silovanje?

MIT: Ljubomora je znak ljubavi.
ČINJENICA: Ljubomora nema veze s ljubavlju; to je znak posesivnosti, nedostatka povjerenja i nesigurnosti . To je ujedno i jedan od najčešćih ranih znakova koji upozoravaju na kontrolu i zlostavljanje. Osoba koja zlostavlja ispituje žrtvu o tome s kim razgovara, optužuje je/ga za flertovanje s drugim osobama, ili zamjera provođenje vremena s prijateljima i prijateljicama, ili drugim ljudima. Zlostavljač/ica često naziva telefonom, ili nenajavljeno dolazi. 

MIT: Neke se žene oblače tako da je jasno da traže seks.

ČINJENICA: Sve žene ili djevojke imaju pravo nositi što žele, i imaju pravo izabrati osobu s kojom će imati spolni odnos. Rečenice kao što su „sama je to tražila, vidi se po odjeći“ ili „bila je provokativno obučena“ krive žrtvu, a ne osobu koja je počinila nasilje. Upotreba nasilja je uvijek izbor. Za ponašanje je 100% odgovorna osoba koja je bila nasilna, a ne žrtva. 

MIT: Kad žena kaže "NE" obično misli "DA:

ČINJENICA: NE uvijek znači NE! Ako je netko nesiguran što djevojka/žena pokušava reći, treba je pitati i tražiti pristanak.