Ravnopravnost spolova/rodova
Rodne uloge i identitet
Rod je društveni konstrukt i odnosi se na one karakteristike muškaraca i žena koje su društveno određene, za razliku od onih koje su biološki određene (spol). Odnosno, spol se odnosi na biološke karakteristike koje definiraju muškarce i žene, a rod se odnosi na društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje određeno društvo pripisuje i smatra prikladnima za muškarce i žene.
Neki primjeri spolnih obilježja su:
- Djevojke dobivaju menstruaciju, a mladići ne
- Mladići imaju testise, a djevojke ne
- Žene imaju grudi kojima mogu dojiti, a muškarci ne
Neki primjeri rodnih obilježja su:
- U većini zemalja, žene zarađuju značajno manje od muškaraca za isti posao
- U većem dijelu svijeta, žene obavljaju više kućanskih poslova nego muškarci
Uz kategoriju roda vežemo još nekoliko pojmova kao što su:
- rodne uloge
- rodni identitet i
- rodno pripisivanje
Rodne uloge vežu se uz ono što društvo smatra prikladnim za muškarce i žene. Od samog rođenja, svaka osoba neprestano prima, od obitelji, škole i zajednice, niz poruka, koje upućuju na to što je „prikladno“ za osobe muškog i ženskog spola. To se odnosi na različite ideje, očekivanja i norme vezane uz stavove, izgled, ponašanje koje pojedina kultura/društvo pripisuje i zahtjeva od osoba muškog i ženskog spola. Rodne uloge se uče i oblikuju kroz socijalizaciju. Danas, „na socijalizaciju ne djeluju samo obitelj, škola i radna okolina, već i mediji, uključujući nove informacijske tehnologije, glazba i filmovi. I tradicionalni, i novi socijalizacijski agensi, služe održavanju i prenošenju rodnih stereotipa“ (Vijeće Europe, 2009).
Uz rodne uloge vežemo i rodne stereotipe koji predstavljaju generalizirana uvjerenja o tipičnim karakteristikama žena ili muškaraca, bilo fizičkih bilo psihičkih, koje tu grupu opisuju i određuju. Neki od primjera rodnih stereotipa vezanih za muški spol karakteriziraju muškarce kao agresivnije, bezosjećajnije, neovisnije, objektivnije, dominantnije i aktivnije dok se žene karakterizira kao pasivne, osjetljivije, pričljivije, nježne, osjećajne, brižljive i požrtvovne.
Dječaci su socijalizirani da potiskuju osjećaje bola i da ne plaču. Uči ih se da prihvate čvrstoću, jakost i neranjivost i podupire ih se da budu samostalni i samopouzdani. Kod dječaka se razvija i vrednuje sigurnost u sebe i natjecateljski duh. S druge strane, djevojčice se odgaja da budu nježne i da se međusobno pomažu i surađuju. Potiče ih se na igre sa lutkama i modelima domaćinstva kako bi preuzele ulogu osobe koja će se brinuti i skrbiti za buduću obitelj. Djevojčice i dječaci koji se ne ponašaju u skladu sa stereotipnim rodnim očekivanjima obično doživljavaju negativne komentare, kritike, ali i zlostavljanje od strane vršnjaka i vršnjakinja, te isključivanje i diskriminaciju. Time ih se obeshrabruje od ponašanja na način koji se ne smatra tipičnim za njihov spol, ili uključivanja u aktivnosti koje nisu tipične za njihov spol. Npr. dječak koji se želi baviti plesom ili djevojčica koja se želi baviti nogometom mogu doživjeti neodobravanje okoline i pokušaje da im se nametnu aktivnosti koje su više u skladu sa njihovim spolom.
Rodni identitet odgovara na pitanje: "Da li sam ja žena ili muškarac ili nešto sasvim drugo?" Mnogi ljudi o ovome ne razmišljaju puno, već za njih, njihov spol znači i njihov rodni identitet. Ali identitet je osobna stvar: to je ono što osjećamo da je naš rod, odnosno identitet je duboko ukorijenjeni, unutarnji osjećaj sebe. Pretpostavlja se da je za većinu ljudi rodni identitet u skladu sa njihovim biološkim spolom. Nije moguće osobu, bilo pritiskom ili bilo kakvim drugim utjecajem, „pomaknuti“ iz njezina identiteta jer se radi o duboko ukorijenjenom unutarnjem osjećaju pripadnosti. Društvo i okolina u kojoj živimo ne mijenja naš biološki spol. Osobe čiji biološki spol nije u skladu s njihovim rodnim identitetom su rođene kao takve i osjećaju da nisu u „pravom tijelu“, odnosno kod njih postoji nesklad između njihovog rodnog identiteta i biološkog spola, i tu govorimo o transrodnim osobama.
Rodno pripisivanje je sve ono što činimo kada neku osobu upoznajemo prvi puta: procjenjujemo/odlučujemo da li je ta osoba žena ili muškarac, ili nešto neodredivo. Pripisujemo rod na osnovu kompliciranog sistema znakova, koji se razlikuju od kulture do kulture. Znakovi mogu uključivati fizički izgled, govor, ponašanje, ali i kontekst i upotrebu moći.