Što srednjoškolci/ke misle o homoseksualnosti?

Rezultati istraživanja o mišljenjima i percepciji homoseksualnosti među hrvatskim tinejdžerima, koje je u devet zagrebačkih srednjih škola na 322 učenika/ca i 117 profesora/ica proveo Queer Zagreb, pokazali su kako su profesori/ce, većinom profesorice, mnogo tolerantnije prema LGBTIQ zajednici i njihovim zahtjevima za ravnopravnost od učenika/ica.

Radi se o istraživanju  koje je inicirano još 2009. godine. Međutim, trebalo je više od tri kako bi se dobili makar djelomični rezultati a tijekom čitavog tog razdoblja Queer Zagreb nailazio je na opstrukcije od strane brojnih institucija za obrazovanje djece, u prvom redu Agencije za odgoj i obrazovanje (AOO).

Nakon medijske pompe koja se podigla zbog sabotiranja istraživanja od strane obrazovnog sustava istraživanje je dobilo djelomično zeleno svjetlo i to pod uvjetom da suglasnost za sudjelovanje u istraživanju daju roditelji učenika/ica, što je učinilo njih svega 38%. Već činjenica da su neki roditelji trgali formulare suglasnosti, odbijali razgovarati o istraživanju s djecom pa i to da su neki od učenika/ica strahovali istraživanje dati roditeljima na potpis – dovoljno govori o utjecaju predrasuda.

Rezultati

Prema LGBT osobama, kada su u pitanju sami srednjoškolci/ke, tolerantnije su djevojke, osobe koje ne prakticiraju vjerske obrede, pohađaju gimnaziju (istraživanje je provedeno u dvije gimnazije te nekoliko strukovnih i obrtničkih škola) te imaju veće znanje o LGBT pojmovima ili poznaju LGBT osobu.

68 posto ispitanih učenika/ca smatra da se prema pripadnicima seksualnih i rodnih manjina treba odnositi kao prema bilo kojoj drugoj osobi, a 53,2 posto da trebaju imati ista prava kao i svi. Homoseksualne osobe kao prijatelji prihvatljivi su za 54,9 posto srednjoškolaca/ki, a za upola manje nisu. Mladići su upućeniji u pojmove o LGBT tematici nego djevojke, ali djevojke su spremnije na veću socijalnu bliskost s homoseksualnim osobama negoli mladići. Za 52,4 posto učenika i učenica prihvatljivo je da homoseksualne osobe rade s djecom dok njih 45 posto smatra da su takve osobe sposobne za rad s djecom. Verbalno nasilje prema nekome zbog navodne homoseksualnosti iskazalo je 26 posto srednjoškolaca/ki. Zbog navodne je homoseksualnosti 5,9 posto ispitanika/ca fizički nekoga napalo, pasivno promatralo nasilje 20 posto, dok je pomoć žrtvi koja je napadnuta zbog navodne homoseksualnosti pružilo 15 posto ispitanika/ca.

Srednjoškolci/ke su konzervativniji prema gejevima nego lezbijkama. Naime, poljubac dvojice mladića u javnosti neprihvatljiv je za 64 posto ispitanika, a lezbijski ljubavni par na maturalnoj večeri prihvatljiv je za njih 44 posto. Nešto manje od tri petine ispitanika/ca protivi se tome da homoseksualni parovi imaju pravo posvajati djecu.

Progresivni profesori/ce

Anketirani profesori, zapravo velikom većinom profesorice (njih je 77 posto, profesora 23 posto), mnogo su tolerantniji prema homoseksualnosti nego li učenici/e. Njih kao prijatelje može zamisliti 76,5 posto anketiranih, 70 posto ih ne osjeća nelagodu u društvu homoseksualnih osoba u svome društvu, a više od četiri petine da im ne bi trebalo zabraniti rad s djecom. Čak 94,9 posto ih smatra da bi se prema pripadnicima seksualnih manjina trebalo odnositi kao i prema drugima, a 64 posto da trebaju imati jednaka prava kao i heteroseksualne osobe. Među nastavnicima/ama njih 95,7 posto odbacuje rigidan stav da bi homoseksualne osobe trebalo izolirati na pustom otoku, dok 20 posto učenika/ca podržava ovakav stav.

Zaključci i preporuke istraživanja: Uvedite LGBT sadržaje u školske kurikulume

U istraživanju je zaključeno kako je uvjetovanje roditeljske suglasnosti znatno utjecalo na rezultate te upućuje na ograničenost zaključivanja na njihovu temelju. Stoga podaci, iako bitni, ne odgovaraju stvarnoj prisutnosti homofobije u populaciji srednjoškolaca/ki.

Ipak, ključni su zaključci kako je poznanstvo s gej osobom povezano s većim prihvaćanjem kao i znanje i informiranost LGBTIQ pojmovima. Međutim, u školskom kontekstu navedene su teme potpuno nevidljive do te granice da čak ni profesori/ce nisu informirani o homoseksualnosti kao potencijalnoj temi u nastavnom procesu.

Očita je i heteronormativnost u stavovima i ponašanju određenog dijela ispitanika/ca kada je u pitanju neodobravanje nenormativnih rodnih izričaja i seksualnih identiteta poput našminkanih mladića.

Stoga istraživači, Amir Hodžić i Nataša Bijelić, u zaključku navode kako daljnja edukacija treba biti popraćena stručnim usavršavanjem profesora i profesorica te  razvojem mehanizama za sankcioniranje homofobnog i transfobnog nasilja u školama. Postojeća je edukacija nedovoljna i potiče heteronormativnost u obrazovnom procesu.

Najvažnije od svega, škole trebaju stvoriti prostor za otvoreno i slobodno izražavanje rodnih identiteta i seksualne orijentacije.

Izvor: www.queer.hr

 

Ako imate bilo kakvih pitanja o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju možete se javiti na e-mail adresu SeZaM Savjetovališta:  pitanje@sezamweb.net