Rodni jaz: Djevojčice mnogo češće žele na faks od dječaka

Serija O učenju 2015./2016. prikazuje rezultate istraživačkog projekta kojeg su u razdoblju od studenog 2015. do veljače 2016. proveli Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Županijska stručna vijeća stručnih suradnika pedagoga osnovnih škola Zagrebačke županije, Međimurske županije, Krapinsko-zagorske županije i Varaždinske županije.

Projekt je proveden s ciljem istraživanja razvijenosti kompetencije 'učiti kako učiti' kod učenika četvrtih i osmih razreda osnovnih škola u četiri županije te stvaranja empirijske podloge za razvoj nacionalne, regionalnih i školskih politika i praksi poticanja ove ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Istraživanjem se ističe važnost učeničkih perspektiva i nastoji osnažiti njihov glas kao najznačajnijih aktera odgojno-obrazovnog procesa.

Projekt se nastavlja na istraživački projekt 'O učenju 2014.' u kojem su sudjelovale sve osnovne škole Grada Zagreba, a koji je proveden u proljeće 2014. godine.

Istraživanje je posebno u hrvatskom kontekstu budući da je izvedeno uz vrlo skromna financijska sredstava i uz punu i iskrenu suradnju stručnih suradnika pedagoga i znanstvenika.

Jedinstveno je i po činjenici da su u istraživanju sudjelovale sve javne osnovne škole iz navedene četiri hrvatske županije te da su u istraživanju sudjelovali svi učenici četvrtih i osmih razreda. U istraživanju je sudjelovalo 6409 učenika 4. i 6411 učenika 8. razreda osnovne škole.

Relativna većina učenika (40%) iz četiri sjeverne hrvatske županije iskazuje želju za upisom četverogodišnjih strukovnih programa.

U odnosu na učenike osmog razreda iz Grada Zagreba (2014.) značajno manji postotak učenika želi upisati gimnazijsko obrazovanje (Grad Zagreb – 46,9%; četiri županije – 24,9%). 17% učenika iz Međimurske i 15,1% učenika iz Krapinsko-zagorske županije iskazuje želju za upisom trogodišnjih strukovnih programa.

Porastom obrazovnog postignuća i obrazovnog statusa roditelja raste želja za upisom gimnazijskog obrazovanja. 66.2% učenika osmih razreda iz četiri sjeverne hrvatske županije iskazuje želju da u budućnosti pohađa visokoškolsko obrazovanje. Postotak učenika koji iskazuju želju kreće se od 61,1% u Međimurskoj do 69,6% u Zagrebačkoj županiji. Premda izrazito visoki, ovi su postoci manji od iskaza učenika u Gradu Zagrebu iz 2014. godine (82,7%).

Rezultati istraživanja ukazali su na izrazite spolne razlike u iskazu želje za studiranjem - kod učenica je taj postotak 76,2, a kod učenika učenici 55,9. Veličina spolnih razlika značajno je različita među županijama. Postotak učenica koje iskazuju želju za studiranjem jednak je u sve četiri županije i iznosi oko 75%. Postotak dječaka koji žele studirati izrazito se razlikuje i kreće se od 62,4% u Zagrebačkoj do 47,6% u Međimurskoj županiji. Razlika između djevojčica i dječaka u Međimurskoj županiji koji žele studirati gotovo je 30%. Spolne su razlike u odgovoru na pitanje o želji za studiranjem u svim županijama veće nego u Gradu Zagrebu 2014. godine, kada je 88,4% djevojčica imalo takve ambicije, a 77,1% dječaka.

Iskaz želje za studiranjem povezan je s obrazovnim postignućem učenika i obrazovnim statusom roditelja. 65.5% učenika iz četiri županije smatra da njihovi roditelji očekuju da će u budućnosti studirati.

Percepcija roditeljskih očekivanja viša je za djevojčice, učenike višeg obrazovnog postignuća i obrazovnog statusa roditelja.

Izvor: N1 Hrvatska