Reproduktivno zdravlje mladih

Iz opsežne studije Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) pod nazivom Generacija osujećenih-Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća  donosimo prikaz rezultata vezanih uz reproduktivno zdravlje mladih (autorice Dejane Bouillet). Studija se temelji na rezultatima istraživanja  populacije mladih u dobi od 15-29 godina koje je provedeno 2013. u Republici Hrvatskoj. Nalazi ovog istraživanja komparirani su sa ranijim sličnim istraživanjima provedenim 1999. i 2004. godine. 

Reproduktivno zdravlje mladih u istraživanju prezentirano je seksualnim navikama, u pogledu korištenja sredstava kontracepcije prilikom seksualnih odnosa. Uspoređujući podatke istraživanja iz 1999. i 2013. godine istraživačice/i zaključuju da je primjetan trend rasta broja onih koji su seksualno aktivni i pad udjela onih koji se u seksualne odnose upuštaju bez zaštite. Najviše se smanjio udio mladih koji se u sprječavanju neželjene trudnoće oslanjaju na sigurne dane (gotovo dva puta). Među mladima je u oba promatrana razdoblja najpopularnije korištenje kondoma. Iako je 2013. godine tom sredstvu zaštite sklonije više mladih u odnosu na 1999. godinu, korištenje ove metode i dalje nije dovoljno rašireno među mladima. Tek 40% ispitanika/ca bira ovo sredstvo dok su ostali uglavnom usmjereni na zaštitu od neželjene trudnoće, zanemarujući potrebu zaštite od spolno prenosivih bolesti. U oba promatrana razdoblja otprilike svaka deseta mlada osoba bira prekinuti snošaj, dok nešto više od 13% mladih ne koristi nikakvu zaštitu. U kontekstu zaštite reproduktivnog zdravlja rizična ponašanja iskazuje 26.5% mladih (jer su seksualno aktivni a ne koriste kontracepciju ili se služe praćenjem tzv. sigurnih dana i prekinutim snošajem), dok je 1999. takvo ponašanje karakteriziralo svaku treću mladu osobu (31.9%).

Kao najraširenija metoda zaštite ističe se korištenje kondoma (51.4%), a slijede kontracepcijske pilule (12.3%). Raste i broj onih koji prakticiraju seksualne odnose bez odgovarajuće zaštite jer prekinutom snošaju pribjegava 13.1% seksualno aktivnih mladih osoba, 16.9% ne koristi nikakvu kontracepciju a na sigurne dane se oslanja 1.7% njih. Svaka treća seksualno aktivna mlada osoba (31.8%) ne primjenjuje sigurne metode zaštite od spono prenosivih bolesti i neželjene trudnoće što je u skladu s rezultatima dobivenima 1999. godine.

Među mladima koji kao sredstvo zaštite koriste prekinuti snošaj i sigurne dane, češće nalazimo djevojke u dobi od 20 godina i više, koje su nezaposlene ili zaposlene, stekle su viši stupanj obrazovanja (VSS, VŠS i više) i nisu religiozno opredijeljene. Kondom natprosječno koriste mladići  u dobi od 20-24 godine, studenti koji su završili četverogodišnju srednju školu, nisu religiozni ili su u odnosu na nju neodlučni. Kontracepcijskim pilulama i mehaničkim sredstvima zaštite sklonije su nereligiozne žene u dobi od 20 i više godina te studenti sa završenom srednjim školom, dok se u seksualne odnose bez zaštite više od ostalih upuštaju religiozni muškarci od 25 i više godina koji su zaposleni ili nezaposleni, a završili su viši stupanj obrazovanja.

Podaci potvrđuju povezanost religioznosti sa seksualnim navikama mladih, pri čemu religioznost sama po sebi ne dovodi do apstinencije, nego mlade usmjerava na tzv. "prirodna sredstva zaštite" (sigurni dani, prekinuti snošaj), odnosno vrlo nepouzdane metode zaštite.

 

Izvor: GENERACIJA OSUJEĆENIH - Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća (ur. Vlasta Ilišin, Vedrana Spajić Vrkaš), IDIZ, 2017.