Capture

(Foto: LORI)

Istraživanje "Iskustva i potrebe mladih LGBTIQ osoba" obuhvatilo je 373 sudionika i sudionica iz Hrvatske u dobi od 15 do 30 godina. Cilj je bio prikupiti spoznaje o iskustvima LGBTIQ mladih u obrazovnom sustavu i potrebama vezanim uz sadržaje i usluge za LGBTIQ mlade, a provedeno je u drugoj polovini 2021. godine. Studenti i studentice čine većinu uzorka te su pretežno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Varaždina i Pule. Istraživanje je provela  doc. dr. sc. Marina Štambuk u suradnji s udrugama Dugine obitelji i Lezbijskom organizacijom Rijeka “LORI”.

Više od polovice sudionika i sudionica izjavilo je da su se u srednjoj školi barem jednom susreli sa spominjanjem LGBTIQ tema u negativnom kontekstu, na nastavi ili u nastavnim materijalima, dok je trećina to doživjela više puta ili često. Tijekom srednje škole ispitane su osobe češće doživljavali negativne komentare od strane svojih vršnjaka i vršnjakinja u odnosu na fakultet, a čak 20% njih doživjelo je verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja u srednjoj školi. 

Rezultati pokazuju i da su mladi u prosjeku osvijestili svoj LGBTIQ identitet s 14 godina, da se češće outaju majkama nego očevima, a u kontaktu s novim osobama preko polovice njih skriva svoj LGBTIQ identitet. Doživljaj poštovanja i uvažavanja njihovog LGBTIQ identiteta, kao i osjećaj sigurnosti, češće su imali tijekom studiranja u odnosu na srednju školu, što ne čudi budući da su u srednjoj školi češće doživjeli nasilje, uz negativno spominjanje LGBTIQ tema u nastavi i nastavnim materijalima.

Zabrinjavajuće je što čak 77% mladih LGBTIQ osoba ne zna kome mogu prijaviti nasilje u srednjoj školi ukoliko ga dožive, i većina je izjavila kako bi im najveća podrška tijekom srednjoškolskog obrazovanja bila postojanje seksualnog odgoja i obrazovanja u sklopu nastave unutar kojeg bi se govorilo o LGBTIQ temama.

Iskustva osoba koje su sudjelovale u fokus grupama u sklopu istraživanja dodatno ocrtavaju probleme s kojima se susreću LGBTIQ mladi - jedna osoba je tijekom razgovora o svojem odrastanju u manjem gradu izjavila kako „u mom gradu naprosto nema LGBT+ sadržaja, zbog čega sam se često osjećala osamljeno, depresivno i kao da sam jedina LGBT osoba na planeti. Bilo kakav sadržaj dobro bi došao“, dok je jedna druga osoba izjavila da bi joj od neprocjenjive vrijednosti tijekom odrastanja bio „bilo kakav siguran prostor gdje mogu biti ja.“

Izvještaj istraživanja „Iskustva i potrebe mladih LGBTIQ osoba u Hrvatskoj“ dostupan je ovdje!