ODGAJA LI ŠKOLA DOBRE GRAĐANE?

Odgaja li škola dobre građane? naziv je zbornika koji, između ostalog, sadrži rezultate studije GONG-a i Fakulteta političkih znanosti o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca/ki (ur. Dragan Bagić).

Istraživanje o političkoj pismenosti maturanata/ica, njihovim političkim stavovima i orijentacijama provedeno na 999 srednjoškolaca iz svih hrvatskih županija pokazalo je da je većina njih potpuno neinformirana o tome tko je na vlasti, a između ostalog, iskazali su i visoku razinu homofobije.

Gotovo polovina maturanata/ica u većoj ili manjoj mjeri izražava homofobne stavove. To znatno češće čine mladići nego djevojke (63% u odnosu na 33%), koje češće odbacuju takve stavove ili zauzimaju neutralniju poziciju. Oko 46% maturanata/ica homoseksualnost smatra bolešću dok se s tim ne slaže njih 30%. Još veći postotak maturanata/ica podržava diskriminaciju homoseksualnih osoba u javnoj sferi. 64.3% maturanata/ica smatra da bi homoseksualnim osobama trebalo zabraniti javno nastupanje s opravdanjem lošeg utjecaja na mlade. S tom se tvrdnjom ne slaže samo 14,7% anketiranih.

Ovo istraživanje dotaklo se i teme rodne ravnopravnosti pa tako rezultati istraživanja, kažu autori, daju relativno optimistične i iznenađujuće rezultate. Oko 56% maturanata/ica odbacuju tradicionalne rodne uloge. Djevojke u znantno većoj mjeri odbacuju tradicionalnu podjelu rodnih uloga u odnosu na mladiće (67% naspram 43%). No, optimističnim autori smatraju činjenicu da više mladića odbacuje tradicionalnu podjelu rodnih uloga nego što ih prihvaća (43% naspram 13%). Samo oko 4% djevojaka u prosjeku prihvaća tradicionalne rodne uloge, dok ih oko 28% ima ambivalentan stav. 61% maturanata i maturantica ne prihvaćaju tradicionalno viđenje prema kojem bi se uloge muškaraca i žena u društvu trebale razlikovati. Oko 63% maturanata/ica smatra kako žene i muškarci trebaju ravnopravno dijeliti kućanske poslove s čim se ne slaže oko 16% anketiranih. Istovremeno 45% mladih smatra kako se većina poslova može podijeliti na one koji su primjereniji ženama i na one koji su primjereniji muškarcima.

Zaključak je kako značajan broj maturanata/ica iskazuju stavove koji nisu poželjni u demokratskoj političkoj kulturi. U skladu s tim je i rezultat da 31% ispitanika/ca u gimnazijama i strukovnim školama smatra da među glavne osobine demokratskog poretka ne spada to da građani i mediji mogu slobodno kritizirati vlast. Također, nešto više od 2/5 mladih slaže se potpuno ili djelomično s tvrdnjom da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda.