NASILJE NAD ŽENAMA I DJEVOJKAMA NA INTERNETU

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) u publikaciji "Nasilje nad ženama i djevojkama na internetu"  bavi se ovim rastućim globalnim problemom.

Istraživanja pokazuju (1) da svaka treća žena doživi neki oblik nasilja tijekom svojeg života, a procjenjuje se da je svaka deseta žena već doživjela jedan oblik nasilja na internetu otkad je navršila 15 godina (2) unatoč činjenici da je pove­zanost putem interneta relativno nova i tek rastuća pojava. Žene su nerazmjerno češće žrtve određenih oblika nasilja na internetu u odnosu na muškarce. Na primjer, istraživanje u kojemu je sudjelovalo više od 9 000 korisnika/ca interneta iz Njemačke u dobi od 10 do 50 godina pokazalo je da su žene značajno češće žrtve seksualnog uznemiravanja i uhođenja na internetu nego muškarci, a učinci tih oblika nasilja traumatičniji su za žrtve (3).

Stručnjaci upozoravaju da je pogrešno kon­ceptualizirati nasilje nad ženama i djevojkama na internetu kao  zasebnu pojavu u odnosu na nasilje u "stvarnom svijetu", već ih je ispravnije promatrati kao cjelinu. Podaci FRA-ina istraživanja iz 2014. pokazuju da je 77 % žena koje su doživjele uznemiravanje na internetu (4) doživjelo i barem jedan oblik seksualnog i/ili fizičkog nasilja od intimnog partnera, a 7 od 10 žena (70 %) koje su doživjele uhođenje na internetu doživjelo je i barem jedan oblik fizičkog i/ili seksualnog nasilja od intimnog partnera .

Postoje razni oblici nasilja nad ženama i djevojkama na internetu, uključujući ali ne ograničavajući se na uhođenje na internetu, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pri­stanka žrtve (tzv. osvetnička pornografija), rodno uvjetovano vrijeđanje i uznemiravanje, ponižavanje žena zbog njihove seksualnosti, prisiljavanje žrtve na gledanje pornografskog materijala, seksualne iznude, prijetnje silovanjem i smrću, objavljivanje privatnih podataka žrtve i trgovanje ljudima omogućeno upotrebom tehnologije .

 

Uhođenje na internetu

Uhođenjem na internetu smatra se uhođenje putem e-pošte, SMS poruka (ili poruka na internetu) ili na bilo koji način putem interneta. Uhođenje uključuje ponovljene incidente koji pojedinačno možda i jesu bezopasne radnje, ali zajedno potkopavaju osjećaj sigurnosti žrtve te uzrokuju napetost, strah ili uznemirenost.

Takve radnje uključuju:

• slanje poruka e-pošte, tekstnih (SMS) ili instant poruka koje su uvredljive ili prijeteće,
• objavljivanje uvredljivih komentara o žrtvi na internetu,
• dijeljenje privatnih fotografija ili videozapisa žrtve putem interneta ili mobilnog telefona.

 Da bi se slučaj smatrao uhođenjem na internetu, takve radnje moraju biti ponovljene i mora ih počiniti ista osoba.

 

Uznemiravanje na internetu

Uznemiravanje na internetu može imati mnoge oblike, ali za potrebe ove publikacije uključuje sljedeće:

                        neželjene seksualno eksplicitne poruke e-pošte, SMS poruke ili poruke na internetu,

• neprimjerene ili uvredljive ponude na društvenim mrežama ili sobama za razgovor na internetu,
• prijetnje tjelesnim i/ili seksualnim nasiljem putem poruka e-pošte, SMS poruka ili poruka na internetu,
• govor mržnje, tj. komunikacija koja omalovažava, vrijeđa ili kritizira pojedinca ili mu prijeti na temelju njegova identiteta (roda) i drugih osobina (kao što su seksualna orijentacija ili invalidnost).

 

Objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve

Poznatije kao seksualno iskorištavanje na internetu ili osvet­nička pornografija, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve uključuje objavljivanje seksualno eksplicitnih fotografija ili videozapisa bez pristanka pojedinca koji se pojavljuje u tom sadržaju. Počinitelj je često bivši partner koji je došao do slika ili videozapisa tijekom prethodne veze sa žrtvom, a cilj mu je javno osramotiti i poniziti žrtvu radi osvete za okončanje veze. Međutim, počinitelji nisu nužno partneri ili bivši partneri, a motiv im nije uvijek osveta. Slike se također mogu dobiti hakiranjem računala žrtava, njihovih računa na društvenim mrežama ili telefona, a cilj im može biti nanijeti stvarnu štetu u "stvarnom životu" žrtve (kao što je dobivanje otkaza). U posljednjih nekoliko godina u državama članicama EU-a i SAD-u bilo je više slučajeva žrtava objavljivanja porno­grafskog sadržaja bez pristanka, većinom žena, zbog kojih su mnoge počinile samoubojstvo (5). Rezultati istraživanja upućuju na to da je do 90 % žrtava osvetničke pornografije ženskog spola (6) i da se broj takvih slučajeva povećava (7). Povećava se i broj internetskih stranica posvećenih dijeljenju osvetničke pornografije na kojima korisnici i uz slike mogu objaviti i osobne podatke kao što su adresa žrtve, podaci o poslodavcu i poveznice na internetske profile žrtve (8). Još je jedan povezani trend s jednako razornim posljedicama po žrtve prenošenje uživo incidenata seksualnog napasto­vanja i silovanja putem društvenih mreža. Dosad su u 2017. zabilježena dva istaknuta slučaja žrtava čije je silovanje prenošeno na internetu uživo putem funkcije "Facebook live", jedan u Švedskoj, drugi u SAD-u (9).

 

 

(1) Svjetska zdravstvena organizacija, Odjel za reproduktivno zdravlje i istraživanje, Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu, Južnoafričko vijeće za medicinska istraživanja (2013.). Global and regional estimates of violence against women: prevalence and health effects of intimate partner violence and non-partner sexual violence, str. 2. Dostupno ovdje.

(2) Agencija Europske unije za temeljna prava (2014.). Vi­olence against women: an EU-wide survey – Main results. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, str. 104. Dostupno ovdje.

(3) Staude-Müller, F., Hansen, B., Voss, M. (2012.). How stress­ful is online victimization? Effects of victim's personality and properties of the incident. European Journal of De­velopmental Psychology, 9(2). Dostupno ovdje. 

(4) 11 % žena primilo je neželjene, uvredljive i seksualno eksplicitne poruke e-pošte ili SMS poruke ili neprimjerene uvredljive ponude na društvenim mrežama (FRA (2014.). Violence against women: an EU-wide survey. Main results report, str. 29, 95. Dostupno ovdje.

 (5) Na primjer:

                Talijanka Tiziana Cantone počinila je samoubojstvo 2016. nakon objave osvetničke pornografije zbog koje je ranije dobila otkaz.

                Petnaestogodišnja Amanda Todd iz Kanade počini­la je samoubojstvo 2012. nakon što je jedna muška osoba objavila njezine fotografije na internetu bez njezina pristanka.

                Sedamnaestogodišnja Julia Rebecca iz brazilske sa­vezne države Piauí oduzela si je život 2013. nakon što su seksualno eksplicitne snimke nje i njezina partnera objavljene bez njezina pristanka.

 (6) Prema istraživanju koje je provela neprofitna organizacija Cyber Civil Rights Initiative 2015.(Napomena: u svrhu tog istraživanja upotrijebljen je prigodan uzorak od 1 606 ispitanika).

(7) Vidjeti ovdje.

(8) Kada se jedna domena isključi, nije neuobičajeno pronaći veći broj duplikata. Najproduktivniji primjer osvetničke pornografije na internetu, internetska stranica "Is Anyone Up.com", u jednom je razdoblju imala i po 350 000 pregleda dnevno te je nadahnula niz stranica sličnih naziva nakon što je uklonjena s interneta 2012. godine. Više o tome ovdje.

(9) Ovdje i ovdje 

 

Izvor: Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), Nasilje nad ženama i djevojkama na internetu (dostupno na hrvatskom)