KOMENTARI ČLANAKA

RSS

Vijesti i zanimljivosti

05.04.2019. 09:15:00 - Anita Lisec Zagrebačko psihološko društvo

RODNI STEREOTIPI

ŠTO PRIJEČI NEKE DJEVOJČICE DA IZRASTU U SUPERJUNAKINJE?

(Foto: Helena Janečić)

Nedavno se medijima počela širiti zanimljiva reklama koja je u samo nekoliko sati izazvala lavinu reakcija javnosti. Pod nazivom "Sanjaj luđe" (engl. Dream Crazier), sportski brand Nike odlučio je preispitati jedno od uobičajenih društvenih uvjerenja o granicama ženskih sposobnosti. Reklama koja govori o "histeričnim", "iracionalnim" i "dramatičnim" ženama prikazuje neke od važnih trenutaka u sportskoj povijesti i ističe kako su mnoge žene uspjele nadići ograničenja i očekivanja koje je društvo stavilo pred njih.

Iz godine u godinu svjedočimo porastu ovakvih sadržaja u javnosti. Sve se više priznaje da se žene tijekom razvoja ograničava u njihovim izborima, da se njihovi interesi prilagođavaju normama društva te da su one time u nepravednom položaju u odnosu na muškarce. Tako je prije nekoliko tjedana, 11. veljače, obilježen treći po redu Međunarodni dan žena u znanosti. On je proglašen kako bi se na globalnoj razini podigla svijest o podzastupljenosti žena u tom važnom području i kako bi se one osnažile za donošenje karijernih odluka koje se i dalje smatraju tipično muškim. Ohrabrujuće je znati da u Hrvatskoj raste broj žena u zanimanjima koja su u prošlosti bila smatrana muškima pa tako više nije čudno da veći broj djevojaka nego mladića upisuje medicinu i pravo (Jokić i Ristić Dedić, 2014). Ipak, u informatičkoj tehnologiji, najbrže rastućem području koje je istovremeno među najbolje plaćenima i najtraženijima, žene su i dalje zastupljene u nižem broju (oko 23%) (Eurostat, 2018).

Zašto je to tako?

Znamo da žene imaju jednake mogućnosti odabira fakulteta kao i muškarci pa zašto onda ne biraju one fakultete koji će im u konačnici omogućiti najsigurniju egzistenciju? Naravno, ženski se odabiri velikim dijelom mogu objasniti njihovim interesima. U prilog tome ide činjenica da su žene više nego muškarci usmjerene na ciljeve koji se vežu uz dobrobit zajednice, a smatra se da se ti ciljevi manje mogu ostvariti u IT području (Diekman i sur., 2016). Ipak, u ovom ćemo se članku baviti istraživanjem koje se usmjerilo na jedan drugi aspekt ovog razlikovanja među spolovima, a koji često predstavlja veliki problem – stereotipe.

Stereotipi su kognitivna uvjerenja o obilježjima drugih ljudi koja ubrzavaju donošenje zaključaka o drugima. Oni mogu biti izrazito snažni, a time i utjecajni na živote ljudi. Svi smo se susreli s njima, a često ih koristimo ni ne shvaćajući da su upravo to – samo stereotipi. Čak i kada je diskriminacija u opadanju, stereotipi i dalje ostaju sastavni dio kulture u kojoj živimo. Tako primjerice društveni stereotipi i dalje povezuju uspješnost u matematici, kao i visoke intelektualne sposobnosti, više s muškarcima nego sa ženama (Cvencek, Meltzoff i Greenwald, 2011; Upson and Friedman, 2012). Iako stereotipi sami po sebi ne moraju biti loši, oni to postaju kada utječu na naše ponašanje, a posljedično i na izbore. Tako su neka istraživanja pokazala da su žene najmanje prisutne u onim područjima čiji članovi smatraju inteligenciju i urođeni talent kao neophodne za uspjeh, što su većinom prirodne znanosti i informatička tehnologija (Leslie, Cimpian, Meyer i Freeland, 2015).

Kada se mogu uočiti prvi znakovi negativnih posljedica stereotipa?

Znanstvenici Bian, Leslie i Cimpian (2017) u svom su istraživanju koristili niz eksperimenata kako bi otkrili kakva vjerovanja o inteligenciji imaju djeca u dobi od 5, 6 i 7 godina.

Istraživači su koristili izraz "jako jako pametan" kao dječji način razumijevanja inteligencije. U jednom od eksperimenata djeca su slušala priču o rodno neutralnom protagonistu koji je bio opisan kao "jako jako pametan". Njihov je zadatak bio da odaberu sliku s likom koji im se činio kao protagonist te priče. Birali su između četiri slike od koje su na dvije bili prikazani muškarci, a na dvije žene. U drugom su dijelu istraživanja pred djecu bili stavljeni parovi slika ljudi istog i različitog spola. Zadatak je bio pogoditi koji je član para "jako jako pametan". Treći se dio istraživanja sastojao od uparivanja izraza poput "čekić" ili "biti pametan" sa slikama muškaraca i žena. Koristeći ova tri zadatka, bilo je moguće procijeniti kakve stereotipe o muškarcima, ženama te o inteligenciji djeca posjeduju. Naposljetku, istraživači su tražili djecu da izraze svoj interes za dvije igre – jedna je bila predstavljena kao igra za "jako jako pametnu" djecu, a druga kao igra za djecu koja se "jako jako trude".

Poražavajuće je saznanje da su djevojčice od 6 i 7 godina značajno manje od dječaka iste dobi opisivale pripadnice svoje spolne skupine kao "jako jako pametne". Osim toga, djevojčice te dobi su u većem postotku od dječaka izbjegavale igre koje su bile predviđene za "jako jako pametnu" djecu. U grupi djece od 5 godina te se razlike još nisu pojavile te su djevojčice i dječaci podjednako povezivali inteligenciju s pripadnicima svojih skupina.

Što možemo učiniti?

Ova, ali i sve veći broj novih istraživanja daju naslutiti da je svijest o ženskim snagama i mogućnostima potrebno poticati već od najranije dobi. Djevojčice koje se suptilnim načinima od malena uči da nisu jednako sposobne kao dječaci manje će birati izazovne igre koje im pomažu u razvoju, manje će istraživati, a možda onda i birati škole koje su u skladu s iskrivljenim vjerovanjima o vlastitim sposobnostima. Važno je djeci dati drugačiji pogled na inteligenciju i sposobnosti te povećati broj pozitivnih uzora. Stereotipna vjerovanja koja prenose roditelji, učitelji, vršnjaci i mediji imaju mogućnost oblikovanja motivacije, najčešće bez da smo toga uopće svjesni. Ono što vi možete učiniti već danas je pohvaliti djevojčice i žene u vašem životu za njihov način razmišljanja i rješavanja problema. Ipak, važno je naglasiti da same pohvale nisu dovoljne. Djeca najviše uče iz onoga kako se ponašamo, a ne iz onoga što govorimo pa željene promjene ne možemo postići ako ne krenemo mijenjati i vlastito ponašanje. To je naravno teže, ali u konačnici djelotvornije.

A da ovaj tekst završimo u pozitivnom tonu, ohrabrujuće je vidjeti da se s godinama položaj žena u društvu mijenja na bolje. Jedan od primjera možemo pronaći u filmskoj industriji u kojoj je Marvel, jedan od najpoznatijih filmskih studija, odlučio prekinuti svoj dugi niz s muškarcima u glavnim ulogama. Ove će godine tako predstaviti čak dva filma u kojima su glavne superjunakinje upravo žene.

Bilo da ste žena ili da ste muškarac, želimo vam da proslavite ovaj "ženski" mjesec, ali i sve druge mjesece u godini, tako da se svojim govorom i ponašanjem borite protiv rodnih stereotipa. A s vremenom će onda broj superjunakinja na ekranu, ali i u stvarnosti, biti veći.

Za kraj, potičemo vas da pogledate govor iznimne žene koja će vas kroz svoj rad možda nadahnuti da preispitate način na koji se obraćate ženama u svom životu (a i samima sebi). 

https://www.ted.com/talks/reshma_saujani_teach_girls_bravery_not_perfection

Izvori:

Bian, L., Leslie, S.-J. i Cimpian, A. (2017). Gender stereotypes about intellectual ability emerge early and influence children's interests. Science, 355(6323), 389-391.

Cvencek, D., Meltzoff, A. N. i Greenwald, A. G. (2011). Math-Gender Stereotypes in Elementary School Children. Child Development, 82(3), 766–779.

Diekman, A. B., Steinberg, M., Brown, E. R., Belanger, A. L. i Clark, E. K. (2016). A Goal Congruity Model of Role Entry, Engagement, and Exit: Understanding Communal Goal Processes in STEM Gender Gaps. Personality and Social Psychology Review, 21(2), 142–175.

Eurostat (2018). Girls and women under-represented in ICT. Eurostathttps://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20180425-1?inheritRedirect=true. Pristupljeno 3. ožujka 2019.

Jokić, B. i Ristić Dedić, Z. (2014). Postati student u Hrvatskoj. M.A.K. – GOLDEN d.o.o., Zagreb.

Leslie, S.-J., Cimpian, A., Meyer, M. i Freeland, E. (2015). Expectations of brilliance underlie gender distributions across academic disciplines. Science, 347(6219), 262–265.

Upson, S. i Friedman, L. F. (2012). Where are all the Female Geniuses? Scientific American Mind, 23(5), 63–65.

Dodajte komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail: (nije obavezno)
Tekst:
5 više 2 =
 

© 2010. SeZaM. Sva prava pridržana.