Za roditelje i staratelje

Kako razgovarati s djecom o seksu?

Razgovarajmo!

Razgovarajmo!

ŠTO RODITELJI TREBAJU ZNATI O SEKSU

Roditeljstvo je zahtjevan zadatak a posebno je kompliciran roditeljski odgoj vezan uz seksualnost. Odgoj seksualno "zdrave" djece zahtijeva isti set vještina koje su roditeljima (skrbnicima)  potrebne i za ostale aspekte obiteljskog života.

Evo što dobri roditelji instinktivno znaju: djeca i mladi imaju pet univerzalnih, razvojnih potreba. Dok se sadržaj ovih potreba mijenja s odrastanjem i sazrijevanjem, osnovne potrebe ostaju konstanta od kolijevke pa do fakulteta. A to su:

 -         Afirmacija: Djeca i mladi trebaju odrasle da prihvate i potvrde određenu fazu (seksualnog) razvoja.

-         Informacije: Djeca i mladi trebaju kontinuirano činjenično znanje i pojmove (o seksualnosti) prezentirane na način sukladan njihovoj dobi.  

-         Pojašnjenje vrijednosti: Djeca i mladi trebaju odrasle kako bi dijelili njihove vrijednosti (o seksualnosti) i pojasnili i protumačili suprotstavljene vrijednosti i vrijednosne sustave (o seksualnosti) u društvu.

-         Postavljanje granica: Djeca i mladi trebaju odrasle da im stvore zdravu i (seksualno) sigurnu okolinu na način da postavljaju (seksualna) pravila i granice sukladno njihovoj dobi.    

-         Upozoravajuće vodstvo: Djeca i mladi trebaju odrasle da im pomognu naučiti kako izbjeći i nositi se sa potencijalno opasnim (seksualnim) situacijama, i pripremiti ih za vrijeme kada će se trebati osloniti sami na sebi da bi donijeli odgovorne i zdrave (seksualne) odabire.

Ovih pet potreba ilustrira da je seksualnost samo drugi aspekt ljudskog života i razvoja a ne "specijalna" tema koju treba "skrivati od djece" dok ne budu stariji. Također, ako djeca imaju pet osnovnih potreba onda roditelji imaju pet osnovnih uloga: daju potvrdu, pružaju informacije, pojašnjavaju vrijednosti, postavljaju granice i pružaju vodstvo. Roditelji bi trebali ispunjavati ove uloge u obiteljskim odnosima  kako bi jasne granice i očekivanja bila vidljiva i za dijete i za roditelje.

Kao roditelji, tipično, manje znamo o fazama zdravog seksualnog razvoja (od ranog djetinjstva nadalje), manje poznajemo seksualne činjenice; manje nam je jasno koje vrijednosti želimo prenijeti, manje smo asertivni kada je u pitanju postavljanje seksualnih granica i manje sigurni u način vodstva koje trebamo pružiti. Stoga je naš prvi zadatak  da se educiramo i nanovo educiramo.

 

Evo nekih ključnih stvari važnih u edukaciji djece o seksualnosti:

 1)      Seksualnost je puno šire područje od samog seksa. Ona uključuje način na koji vidimo sebe, kako nas drugi vide kao muškarce ili žene i naš rodni identitet.

2)      Svi smo mi seksualna bića, od rođenja do smrti.

3)      Kao roditelji, moramo biti pro-aktivni kako bi se suprotstavili dezinformacijama i neprikladnim porukama. Seksualnost se tiče cjelovitih osoba i njihove intimne fizičke veze, a ne samo dijelova tijela. Ako to prešućujemo ili smo nejasni u vezi toga, naša djeca neće razviti vrijednosti koje će im omogućiti da donose zdrave odluke. 

4)      Roditelji moraju prestati govoriti u šiframa. Djeca trebaju točne informacije, činjenice i vodstvo. Ako mi ne naučimo vlastitu djecu netko drugi će ih naučiti nečemu što ne želimo.

5)      Moramo definirati i postaviti prikladne granice. Granice čine da se djeca osjećaju sigurno. Potrebne su im granice kao što im je potreban kisik. Naravno, jedan od ključnih zadataka adolescencije jest pomicanje granica pa možemo pregovarati o granicama ali biti jasni oko očekivanja. Možemo postaviti granice malo strože nego što je potrebno, dozvoljavajući adolescentima/cama da se ponašaju "avanturistično" ali ostajući u sigurnoj zoni.

6)      Seks je puno više od samog snošaja. Većina ljudi pomisli na "seksualni snošaj" kada čuju riječ "seks" ali seks se tiče intimnosti i emocionalne bliskosti. Mnogi mladi ovo ne razumiju.

7)      Sva seksualna ponašanja smještena su negdje na kontinuumu intimnosti. Na jednom kraju kontinuuma fizičke bliskosti je dodirivanje dijelova tijela koji su javni, kao što je lice i ruke; na drugom kraju je dodirivanje privatnih dijelova tijela kao što su grudi i spolni organi. Postoji i paralelan kontinuum emocionalne bliskosti. Odnosno, postoje informacije koje spremno dijelimo sa drugima kao što je ime ili omiljeni hobi. Kako se otkrivamo drugoj osobi i kako se stvara povjerenje i sigurnost, više toga možemo podijeliti. Adolescenti/ce bi trebali donijeti odluku pitajući se: "Koliku bliskost želim ostvariti s ovom osobom?" a ne "Koliko daleko želim ići?".

8)       Vaša djeca trebaju saznati od vas što sve treba biti prisutno u vezi prije nego što veza postane seksualna. Važno je da ih informirate o tome što čini vezu sigurnom - u emocionalnom, socijalnom i fizičkom smislu - kako bi se mogli upustiti u seksualnu vezu. 

9)      Kada vaše dijete odbije razgovarati s vama, korisno je reći:"To je moj posao kao roditelja i važno mi je da podijelim s tobom ovu informaciju. Ne moramo sada razgovarati o tome, ali trebaš me saslušati".

10)   Mladi dobivaju previše štetnih dezinformacija a premalo informacija i savjeta o seksualnosti, i to prekasno. Do njih dopiru mitovi i dvostruki standardi. Moramo govoriti o dvostrukim standardima koji vrijede za djevojke i učiniti više kako bi prepoznali da su i mladići također ranjivi i imaju istu potrebu za intimnošću i bliskošću kao i djevojke.  

11)   Mi smo "kulturalni prevoditelji" našoj djeci. Jedan od načina započinjanja razgovora o seksualnosti i vrijednostima je zajedno pogledati oglas/reklamu u novinama, novinsku priču, TV emisiju i porazgovarati o tome. Koje su poruke o ulogama muškaraca i žena? Ili, kako se seks koristi da bi se prodao proizvod ili priča? Ovo pomaže djeci da vide da smo spremni otvoreno razgovarati o seksu. Seks je posvuda i to ne samo u medijima i stoga imamo puno prilika za započinjanje razgovora na tu temu. 

 

KAKO RAZGOVARATI O KONTRACEPCIJI?

Čak i sama pomisao na to da bi sa svojim adolescentima i adolescenticama trebali razgovarati o kontracepciji baca roditelje u očaj. S obzirom na nedostatak seksualne edukacije u hrvatskim školama te na epidemiološke statistike koje ukazuju na prisutnost spolno prenosivih infekcija (SPI) i neplaniranih trudnoća, roditelji ne mogu sebi dopustiti da ne razgovaraju sa vlastitom djecom o kontracepciji.

Što roditelji trebaju činiti? Koje su to važne poruke koje trebaju prenijeti mladima kako bi oni mogli zaštiti sebe i svoje partnere/ice od SPI i neplanirane trudnoće i postati seksualno zdrave odrasle osobe? Evo nekih savjeta za razgovor s djevojkama i mladićima o kontracepciji i kondomima:

 

  1. Možete pretpostaviti da mladi nemaju nikakve informacije o kontracepciji. U školama nemamo seksualnu edukaciju. Mladi mogu izjaviti da sve znaju o kontracepciji, ali većina njihovog "znanja" je mit ili dezinformacije. Ako osjećate da baš ne možete razgovarati o kontracepciji, zamolite neku osobu zdravstvene/medicinske struke, rođaka ili prijatelja za pomoć.
  2. Moguće je razgovarati sa mladićem/djevojkom o ne upuštanju u seksualni odnos na način da ih educirate o kontracepciji i kondomima. Vaš adolescent/ica će trebati ovu informaciju u jednom trenutku svog života. Upamtite da razgovor i o apstinenciji i o kontracepciji ne šalje dvosmislenu poruku. Roditelji moraju osnažiti mlade da se ponašaju odgovorno, govoreći: "Kada odlučiš biti seksualno intiman/intimna s nekim do koga ti je stalo, UVIJEK koristi zaštitu protiv SPI i neželjene trudnoće".
  3. Podijelite svoje nade i očekivanja sa vašim adolescentom/icom, nadu da će pričekati dok ne bude stariji/a i zreliji/a. Istovremeno, trebate shvatiti da većina mladih ne čeka, pogotovo ne do braka. U RH prosječna dob stupanja u prvi seksualni odnos je 17 godina a prosječna starost pri sklapanju prvog braka je 26 godina starosti za žene i 29 godina za muškarce.  
  4. Imajte na umu da nisu sva djeca heteroseksualna. Bez obzira na seksualnu orijentaciju, svi mladi trebaju informacije o zaštiti od SPI i neplaniranih trudnoća. Za vrijeme adolescencije mnogi mladi eksperimentiraju – bez obzira na seksualnu orijentaciju. Lezbijke i biseksualne djevojke mogu zatrudnjeti. Gay i biseksualni mladići mogu učiniti djevojku trudnom. Kao i svi  drugi adolescenti/ce, gejevi, lezbijke, biseksualni i transrodni adolescenti/ce su u opasnosti od SPI, uključujući HIV.
  5. Naglasite da seksualno zdravlje ne uključuje samo korištenje kondoma i kontracepcijskih pilula već znači ostati seksualno zdrav/a tokom čitavog života. Mladi trebaju znati gdje mogu dobiti usluge vezane uz brigu o reproduktivnom zdravlju prije nego postanu seksualno aktivni/e. Podaci iz SAD-u pokazuju da djevojke često izjavljuju kako je strah od ginekološkog pregleda (na drugom mjestu je strah da će roditelji saznati) razlog zbog kojeg čekaju 6 do 18 mjeseci nakon stupanja u seksualni odnos kako bi otišle ginekologu/inji zbog kontracepcije. Mladići također odgađaju razgovor s liječnikom o vlastitom seksualnom zdravlju. Mladići se mogu osjećati nelagodno u klinikama/savjetovalištima o reproduktivnom zdravlju (kojih u RH ima svega par) jer su ona uglavnom usmjerena na djevojke. Također, mladići se mogu opirati  odlasku u domove zdravlja jer tamo mogu sresti nekog poznatog ili liječnik/ca može poznavati njegove roditelje. Mladići bi trebali znati da su ove malobrojne klinike/savjetovališta o reproduktivnom zdravlju namijenjene i njima i rado će im pružiti uslugu a djevojke bi trebale znati da ginekolozi/inje prije propisivanja kontracepcijskih pilula ne obavljaju ginekološki pregled djevojaka. 
  6. Informirajte mlade i o postojanju hitne kontracepcije ili "pilule za dan poslije". Hitna kontracepcija je dostupna u RH. Hitna kontracepcija nije zamjena za ostale oblike zaštite i primjenjuje se u hitnim slučajevima, primjerice kada zakaže neko drugo kontracepcijsko sredstvo.
  7. Razgovarajte o upotrebi kondoma i hormonalnim metodama kontracepcije. Korištenje obje metode istovremeno omogućuje mladićima i djevojkama da podijele odgovornost kako bi bili zdravi i sigurni. Također, imajte na umu da kontracepcijske pilule štite samo od neplanirane trudnoće ali ne i od SPI.
  8. Razgovarajte s vašim adolescentom/icom o osjećaju kada ih situacija "ponese". Mladi, kada su upitani zašto nisu koristili kontracepciju, odgovaraju. "Nisam to planirao/a. Samo se desilo. Ponijelo nas je i nismo ništa koristili". Dajte do znanja vašem adolescentu/ici da to nije OK. Recite: "Moraš biti spreman/na ili u protivnom se ne upuštaš u seks. To je zreo način ponašanja."  
  9. Što učiniti ako pronađete kondome ili kontracepcijske pilule u sobi ili stražnjem džepu vašeg adolescenta/ice? Duboko udahnite i sjetite se da je to dokaz da se vaš adolescent/ica ponaša odgovorno. Iskoristite ovo kao mogućnost da započnete razgovor na tu temu. Ovo je jedan od onih trenutaka kada možete podijeliti vaše osjećaje i vrijednosti, podržati vašeg adolescenta/icu da bude odgovoran/a i razgovarati o intimnosti, ljubavi, odgovornosti i vezama. 
  10. Nemojte razgovarati na način kao da postoji samo jedan oblik seksualnog snošaja. Mladi nisu baš sigurni što znači imati "seksualni odnos". Mnogi od njih vide oralni i/ili analni seks kao način da izbjegnu "seksualni odnos". Ovi mladi uopće ne shvaćaju da oralni i analni seks ustvari jest seksualni snošaj i da svaki od njih uključuje i rizik zaraze od SPI.
  11. Osigurajte da vaš adolescent/ica ima barem još jednu odraslu osobu kojoj se može obratiti za pomoć u hitnim slučajevima. Dajte vašem adolescentu/ici dozvolu da se povjeri i nekom drugom, osobi kojoj može vjerovati da će mu/joj pomoći i podržati ga/ju. Niti jedna mlada osoba ne bi trebala prolaziti kroz teške situacije bez pomoći. 
  12. I na kraju, zapamtite da kada roditelji pokazuju ljubav i brigu prema djeci, uče ih da vole sebe. Tada, roditelji odgajaju mlade koji će biti skloniji upotrebi kondoma i kontracepcije kako bi se zaštitili kada odaberu postati seksualno aktivni/e.

 

 Prilagođeno prema: www.advocatesforyouth.org

© 2010. SeZaM. Sva prava pridržana.